Savjetovalište je počelo s radom u vremenu pandemije koronavirusa, koji je uvelike utjecao na naše živote. U odnosu na ranije razdoblje, kako sve to danas funkcionira i je li u porastu broj onih koji vam se obraćaju za pomoć?

Danijela: Tijekom pandemije često smo imali savjetovanja na daljinu, a onda, ovisno o uputama i situaciji s brojem zaraženih, kombinirali smo i susrete uživo. Danas je, pak, veći broj onih koji nam dolaze izravno u savjetovalište.

Prema dosadašnjim iskustvima, nakon koronavirusa došlo je do porasta broja ljudi koji su odlučili potražiti stručnu pomoć. To i nije tako čudno jer je globalna pandemija, koja je donijela sa sobom atmosferu neizvjesnosti, straha, gubitke, socijalnu izolaciju i još mnogo toga, za sve bila jedna potpuno nova okolnost. Svatko od nas se usklađivao najbolje što je znao, a mnogi su prepoznali kako je ovo dobar trenutak za suočavanje sa svojim strahovima i rad na sebi uz stručnu pomoć.

Mladi su danas preopterećeni brojnim obvezama, školom, zadaćama… Na koji način im vi, kao stručnjaci, možete pomoći pri savladavanju određenih problema i poteškoća?

Mario: Promatranjem razvoja tehnologije sa sigurnošću možemo reći da je čovjek svojim razvojem ne prati. Čovjek se lako izgubi u brzini i vrevi moderna svijeta. Uz postojeće zadatke skloni smo si dodatno otežati vjerujući u instant rješenja koja ne postoje. Život nas uči da ozbiljan pristup obvezama traži predanost i vrijeme, bilo da se radi o školi i klasičnom poslu. Dobra organizacija i sustavan pristup su nužni, a to znači zastati, staviti sve na papir i svoj dan gledati slično kao što djeca gledaju školski raspored. Potreban je dobar omjer kvalitetna rada, opuštanja i druženja s dragim ljudima. To na kraju ispada zahtjevnim zadatkom za sve nas - usporiti. Vjerujem da struka može pomoći osobi, da zastane i preispita se.

Na temelju dosadašnjih iskustava, jesu li i u kojoj mjeri danas narušeni obiteljski odnosi? Kako možemo stvarati, ali i njegovati skladne obiteljske odnose, osobito u modernim vremenima?

Danijela: Svako vrijeme sa sobom nosi svoje izazove, tako da je problema u obiteljskim odnosima sigurno bilo i prije. Kada kažete moderno vrijeme, prva asocijacija je svakako izloženost društvenim mrežama koje imaju ogroman utjecaj na našu svakodnevicu.

Skladni obiteljski odnosi ne nastaju spontano. Oni se iznova moraju stvarati i obnavljati kako ne bi došlo do toga da su članovi obitelji zapravo stranci, iako dijele isti dom. Djeca uče oponašanjem i modeliraju se gledajući roditelje. Roditeljima savjetujem da se trude biti prisutni i da kvalitetno provode vrijeme sa svojom obitelji. Ako svatko bježi u svoj kut i pred svoj ekran, onda se ne može stvoriti povezanost. Od malena se trudite s djecom stvarati uspomene, a to mogu biti izleti, društvene igre, sportske aktivnosti... Važno je učiti djecu razgovarati, dijeliti svoja iskustva... Ovo su samo neki od primjera, a vi možete pronaći ono što vam najbolje odgovara. Savjetujemo da nastojite stvoriti svoju verziju sklada koju želite vidjeti u svom domu.

Je li odlazak psihoterapeutu ili psihologu još uvijek tabu-tema, odnosno zašto bismo trebali posvećivati više pažnje našem mentalnom zdravlju?

Mario: Rekao bih da moje kolege psiholozi i psihoterapeuti imaju dosta posla, a to mi govori kako ljudi sve više traže stručnu pomoć. Osobno mogu potvrditi da je to istina. Ljudi su svjesniji da im treba nova perspektiva u životnim problemima za koje sami ne pronalaze rješenja. Netko to čini odmah, čim osjeti frustraciju i muči se s neugodnim emocijama, dok drugima prođu godine prije nego se obrate stručnjaku za pomoć. Psiholozi i psihoterapeuti nisu čarobnjaci, to su ljudi koji su stečeno znanje povezali s osobnim životnim iskustvom i kao rezultat imaju profesionalnu sposobnost da određene životne probleme gledaju iz ptičje perspektive i nude nove poglede klijentu koji ih može i ne mora uzeti. Terapeutu, iza svakog razgovora s klijentom, osnovna misao vodilja treba biti empatija i ljubav prema čovjeku.

Smatrate li da pretjerana privrženost tehnologiji i društvenim mrežama razara bliskost između roditelja, djece, supružnika…?

Antonija: Tehnologija sama po sebi nužno nije loša stvar ako je znamo koristiti te bi se svatko od nas mogao preispitati koliko koristi društvene mreže u neke pametne svrhe. Vjerujem da bi rezultati bili poražavajući. Odnos ne možemo graditi ako ne komuniciramo i ne dijelimo svoja iskustva i doživljaje, a unutar obitelji nije rijetko za vidjeti kako svatko od ukućana gleda u svoj pametni uređaj. Dosta stvari uzimamo zdravo za gotovo i mislimo da ćemo imati sve vrijeme ovoga svijeta, a zapravo jedini trenutak koji nam je darovan je ovaj sada. Dovoljno se samo osvrnuti oko sebe na druženjima, zajedničkim kavama i odgovor na ovo pitanje bit će vam sasvim jasan. Najveći dar koji možemo nekome darovati je svoje vrijeme, a kvalitetno provedeno vrijeme ključ je dobrih odnosa.

Pretpostavljamo da su žene spremnije potražiti pomoć kada su u nevolji. Je li to točno?

Antonija: Iz svog osobnog iskustva mogu potvrditi da žene češće traže pomoć, iako se i taj trend u posljednje vrijeme mijenja i teško je generalizirati. One su sklonije pretjeranom razmišljanju „overthinkingu“ koje ih zapravo dovodi do anksioznih stanja te uslijed toga i češće traže pomoć. Nadalje, žene su danas pod pritiskom da trebaju biti savršene kućanice, supruge, majke, radnice i ti nedostižni kriteriji koje postavljaju pred sebe rezultiraju frustracijama nakon kojih odlučuju potražiti pomoć. S druge strane u našem mentalitetu, ali rekla bih i općenito, vlada mišljenje da muškarci ne plaču, da rijetko pokazuju emocije, da moraju biti snažni te se traženje pomoći percipira kao slabost. Zapravo, ljudi koji razumiju da imaju problem i traže pomoć za rješenje svoje situacije su izrazito snažni i odgovorni prema sebi i svojim bližnjima.

Kako vas zainteresirani mogu kontaktirati?

Svi zainteresirani mogu nas pronaći i kontaktirati preko naših Facebook profila (Danijela Alilović, Mario Brkić, Antonija Prlić-Bubalo).

Što biste poručili onima koji još uvijek nemaju dovoljno hrabrosti za učiniti prvi korak, tj. potražiti stručnu pomoć?

Danijela: Kada bismo morali izdvojiti rečenicu koja se najčešće ponavlja među klijentima, to bi bila: „Vjerojatno vam nitko nije došao s ovako teškim/kompliciranim problemom“. Ljudi misle da je njihov problem najveći i razumijemo da je prisutna neugoda. Međutim, kroz rad s klijentima shvatili smo da su svi ljudi jako slični i da nismo ni svjesni koliko njih oko nas se nosi s dosta sličnim frustracijama koje i mi sami imamo.

U sklopu edukacije za stjecanje naziva savjetovatelja i psihoterapeuta morali smo proći osobnu psihoterapiju tako da razumijemo kako je to kada sjedite nasuprot stručnjaka kojem pričate o svojim problemima. Kao što je najnormalnije da čovjek ide doktoru kada ga zaboli ili primijeti bilo kakve promjene na tijelu, takav odnos bismo trebali imati i prema mentalnom zdravlju.

Drago nam je što se situacija u našoj sredini promijenila i da traženje stručne pomoći nije više tabu-tema. Ohrabrujemo sve one koji imaju dojam da ih životne brige preplavljuju i nadilaze njihove kapacitete, da se jave i potraže pomoć. Radom na sebi često dolazimo do mira za kojim svi toliko čeznemo, a uz stručnu pomoć proces je dosta lakši.

Razgovarala: Antonela Marinović Musa