U odgovoru na vaša pitanja dat ću kratak osvrt na karneval s dva stajališta: društvenog (kolektivnog) i individualnog. Karneval je vrijeme opuštanja, ludovanja i neobuzdanog uživanja koje pod krinkom nečije tuđe osobnosti daje dozvolu za mnoge, inače nedozvoljene slobode. S društvenog aspekta, gledano čak i u suvremenim karnevalskim svečanostima, uočava se jak utjecaj tradicije kroz običaje i činjenicu da se često u prerušavanju moraju poštivati određena pravila i rituali, njihov početak (karnevalske povorke i plesovi) i kraj (svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke personifikaciije "princa karnevala"). Svaki karneval u sebi sadrži dva simbolička značenja: magijsko ili luperkalijsko značenje koje je utemeljeno na magijskom vjerovanju u gonjenje zlih sila i duhova od ljudi i stoke. Drugo značenje je čvrsto povezano s idejom kritike društvenog ustroja te ga nazivamo kritičkim ili saturnalijskim jer se kroz lakrdijašenje jasno očituje društvena kritika.
Mislim da su nam karnevali potrebni jer nam to izdvojeno vrijeme, kad ne vrijede uobičajena svakodnevna pravila ponašanja, omogućuje pražnjenje, katarzu, a nakon tog oduška u izmišljenom svijetu ljudi se vraćaju zbilji - korizmi. S individualnog stajališta gledano karneval je vrijeme kad svatko od nas može navući masku i postati tko god i što god želi te nekažnjeno iskazati svoje možda i najdublje emocije ili frustracije. Govoreći o maskama koje nosimo možemo povući paralelu s činjenicom da mi i u svakodnevnom životu svi nosimo maske kojih vrlo često nismo ni svjesni.
Maske u psihološkom smislu predstavljaju lažno lice koje pokazujemo svijetu kako bismo ostavili određeni dojam i sakrili osjetljive dijelove sebe. Postoje tri osnovna tipa maski: maska ljubavi, maska moći i maska odvojenosti. Maska ne mora nužno biti loša ako smo svjesni kad navlačimo određenu masku. Ukoliko nema te svjesnosti, onda se troši silna psihička energija na održavanje te maske i potiskivanje osjećaja ispod nje. U vrijeme karnevala mi svjesno biramo masku koju želimo nositi i svjesno biramo biti netko drugi te si dajemo dozvolu izreći i iskazati sve ono što se inače ne bismo usudili. Tako na socijalno prihvatljiv način prikazujemo onaj dio sebe koji bismo inače vrlo vješto skrili.
Gotovo je fascinantno koliko se toga može saznati o ljudima upravo iz maske koju su odlučili nositi, ali to je već neka druga tema. Dakle, to je prilika da se odmorimo od briga i kalupa svakodnevnog života, opustimo i razveselimo bez ikakvih posljedica. U tome je sadržan blagotvoran gotovo terapijski učinak karnevala na psihičko zdravlje pojedinca. Mislim da je to odgovor na pitanje zašto nam čini zadovoljstvo biti netko drugi. Stoga, kao što i pjesma kaže: "Život je maskenbal, ljudi su krivi, s tuđom maskom lakše se živi...".
Uživajte u danima koji predstoje!
Autor teksta: Katica Zelić, prof. psihologije i gestalt psihoterapeut
Bolji Ljubuški
