"Urod je bolji nego lani, plodovi zdravi, a radmani najbolji do sada“, potvrđuje i Mirko Škegro (72), uspješni hercegovački vinar i maslinar. On je dosad zasadio 600 maslina od kojih je njih 50-60 u punom rodu. Od njih je dobio 250 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
"Masline sam brao kad je na stablima jedna trećina ploda bila zelene boje, druga trećina prošarana, a treća crne boje“, otkriva.
Škegrine medalje u Londonu i New Yorku
Njegova vina Žilavka i Blatina, redovno osvajaju medalje na Decanteru u Londonu, a ekstra djevičansko maslinovo ulje "Krš", od Oblice i drugih autohtonih sorti, nagrade u New Yorku na NYIOOC, najvećem i najprestižnijem ocjenjivanju maslinovih ulja na svijetu.
"Idem na najpriznatija natjecanja. U New Yorku su moja ulja nagrađivana pet puta za redom, a nadam se da će i šesti put“, kaže Mirko.
Plantaže obitelji Škegro nalaze se u zapadnoj Hercegovini u brdima iznad grada Ljubuškog u mjestu Radišići na 132 do 312 metara nadmorske visine i samo 28, 6 milja od obale Jadranskog mora. Tu je bioranolikost, mnoštvo endemskih vrsta. Miješa se mediteranska i kontinentalna klima, dani su vrući, a noći hladne što odgovara i lozi i maslinama.
"Luda berba" u Mikulićevom masliniku
Pravodobno ubrane plodove maslina odmah je preradio u modernoj Uljari Kiwi, vlasnika Dragana Mikulića, koji na vrh brda Greda iznad Ljubuškog na 220 metara nadmorske visine, uz uljaru, ima i najveći maslinik u Hercegovini sa 7000 stabala. Sorte: uglavnom Oblica, zatim Istarska Bjelica, Buža, Leccino, Pendolino…
Mikulić, kao i većina ostalih maslinara u Hercegovini, više je nego zadovoljan ovogodišnjim urodom.
"Upravo smo završili berbu. 'Ludu berbu' u kojoj je 100 ljudi bralo 20 dana bez prestanka. Ubralo se više od 200 tona ploda i dobilo oko 25 tona ektra djevičanskog maslinovog ulja". Ovaj uspješni poslovni čovjek ističe da je Hercegovina idealna za maslinarstvo.
Sezona je, unatoč suši, bila izuzetna. Masline zdrave, nije bilo ni moljca ni masline muhe, a urod i do tri puta izdašniji od lanjskoga pogotovo u maslinicima koji su navodnjavani.
"Uvijek kad je sušna godina i grožđe i maslina i ulje budu bolje kvalitete“, govori Mikulić.
On u svome masliniku ima dvije bušotine duboke 300 metara iz kojih crpi vodu u bazene, a iz njih sustavom kap po kap navodnjava sva stabla. "Bez vode nema maslinarstva“, ističe. Očekuje također da će kvaliteta ovogodišnjih ulja biti izvrsna ali, unatoč rekordnom urodu, cijena će porasti.
Brendirana ekstradjevičanska ulja prodavat će se po 40 KM ili, preračunato, po 20,45 eura za litru. Do povećanja cijene mora doći jer su ulazni troškovi znatno porasli i još uvijek rastu što je posljedica rata u Ukrajini. Inflacija, skuplja nafta, zaštitna sredstva, energija pa time i prerada u uljarama, radna snaga, pakovine.. Čak su i etikete poskupile više od 100 posto.
Sedam uljara punom parom
Ipak, sve kvalitetnija hercegovačka ulja, smatra Mikulić, neće ostati neprodana. "Završit će uglavnom u inozemstvu privatnim kanalima kao izuzetno poželjna i kvalitetna delicija“, dodao je.
Svetište u Međugorju pohode brojni vjernici iz Europe i svijeta od kojih mnogi, koriste priliku pa kupe i maslinovo ulje. Podosta ih posjeti i Mikulićevu modernu uljaru, maslinik i kušaonicu. Kupuju ulje koje završava na stolovima Njemačke, Poljske, Češke i drugih europskih zemalja koje nemaju vlastitu proizvodnju maslinovih ulja.
Uz Mikulićevu i još dvije uljare u Ljubuškome i Čapljini nedavno je otvorena i četvrta veća uljara u Neumu. Uz još tri manje to je ukupno sedam uljara. Sve rade punom parom.
"Idemo krupnim koracima naprijed“, kaže i Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar.
Marko podsjeća kako je organizirani uzgoj maslina započeo nedavno, a u posljednjih 10-ak godina od 6.000 stabala dostigli su sadašnjih 115.000 stabala koja se prostiru na 350 hektara. Samo ove godine na području Hercegovine zasađeno je 20.000 novih stabala, što je nova potvrda ekspanzije hercegovačkog maslinarstva, rast kakav dosad nije zabilježen na europskom Sredozemlju.
Prostora za širenje ima još na čemu se i radi jer BiH ne proizvodi dovoljno ulja za vlastite potrebe. Sadašnja proizvodnja iznosi oko 280.000 litara uglavnom ekstra djevičanskog ulja većinom se izveze. Vrijednost izvoza procjenjuje se na 20.060 €, a uvoza 1.996.769 €. Ukupna potrošnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja u BiH je oko 850.087 litara, a potrošnja po osobi (per-capita): 0,24 litre.
Plan: sa 350 na 1.000 hektara
Marko Ivanković otkrio je za Olive Oli Times potencijale i neke od projekata za budućnost maslinarskog sektora. U idućem srednjoročnom razdoblju cilj je povećati nasade sa sadašnjih 350 na 1.000 hektara.
"Nastavit ćemo promicati svakodnevnu konzumaciju maslinovog ulja kao najzdravije hrane i poticati potrošnje po glavi stanovnika u skladu s mediteranskim kulturnim okruženjem“, ističe direktor.
Buduća istraživanja će fokusirati na ljekovita svojstva maslinovog ulja promicanjem zdravstvene vrijednosti maslinovog ulja kao funkcionalne hrane prema EU zakonodavstvu 432/2012 – preventivno djelovanje maslinovog ulja na bolesti krvožilnog sistema.
U skladu s time ovlašten je Službeni panel za organoleptičku analizu djevičanskih maslinovih ulja u svrhu službene kontrole i osnivanje Udruženja vlasnika uljara i maslinara Hercegovine. "Zajedno s povećanjem broja komercijalnih proizvođača maslinovog ulja i povećanjem prerađivačkih kapaciteta (uljare) teži se zaštiti geografskog porijekla maslinovog ulja“, zaključio je Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, uvjeren da maslinarstvo u Bosni i Hercegovini može ići samo naprijed.
Izvor: Agroklub.ba
