Knjigu je nedavno napisao Richard Kurin, podtajnik za umjetnost, povijest i kulturu muzeja američke povijesti Smithsonian, najvećeg i najvažnijeg američkog muzeja koji u svojim ispostavama čuva predmete cijele povijesne baštine SAD-a. Kurin je, uz pomoć tima vrhunskih stručnjaka, kustosa i znanstvenika muzeja Smithsonian, u knjizi predstavio izložbu i priče o 101 stvari koja je Ameriku učinila Amerikom. Objekti su izabrani iz svih muzeja Smithsonian i, prema komentarima u SAD-u, taj odabir daje novi pogled na povijest te države.
Pariška presuda
Odabrani su predmeti od najranijih prapovijesnih dana do današnje digitalne ere, od američke revolucije do Vijetnamskog rata, pa do svemirskih istraživanja. Kurin, pišu američki kritičari, ovim odabirom baca novo fascinantno svjetlo na povijest Amerike i slavi vitalnost i bogatstvo američkog duha.
Grgićeva boca chardonnaya iz 1973. godine (koja je trijumfirala na čuvenom Pariškom kušanju 1976. godine) i Teslin motor nalaze se uz bok Lincolnovu šeširu, američkoj Deklaraciji o neovisnosti, telefonu Alexandera Grahama Bella, svemirskom odijelu Neila Armstronga, koži na kojoj je sjedio Bik Koji Sjedi, sindikalnoj jakni Cesara Chaveza, maču Georgea Washingtona, space shuttleu Discovery... Samo ta 101 stvar odabrana je među impresivnih čak 137 milijuna predmeta, artefakata iz 19 muzeja i istraživačkih centara Smithsoniana.
O Tesli i njegovim izumima sve znamo, stoga podsjetimo zašto su Miljenko Mike Grgić i njegova boca chardonnaya toliko važni za američku povijest. Dug je bio razvoj američkog, posebno kalifornijskog vinarstva od prvih pionira Amerike do danas. Kalifornijska su vina bivala sve bolja, ali nisu slovila kao vrh u svijetu.
Uvijek su francuska vina bila neprikosnoveni svjetski vrh, do te mjere da do 70-ih godina prošlog stoljeća nakon francuskih vina dugo još nije bilo nikoga, a onda su slijedila talijanska, španjolska i njemačka vina. Kalifornijska vina, ma kako bila dobra, do 70-ih godina nisu bila u prvoj svjetskoj ligi. A onda se dogodilo danas već legendarno kušanje vina u Parizu.
Danas o njemu gotovo svaki vinski znalac zna gotovo sve, napisano je o tome i nekoliko knjiga, od kojih je najpoznatija “Pariška presuda”. Što se dogodilo? Na izazov samih Francuza, u Parizu je 1976. godine održan “dvoboj” francuskih i kalifornijskih vina. Kušači – ocjenjivači bili su Francuzi, kušanje je bilo slijepo, dakle, po izgledu se nije moglo odgonetnuti koja je boca. I? U kategoriji bijelih i u kategoriji crnih vina kalifornijska su vina pobijedila francuska! Na zaprepaštenje Francuza i cijelog svijeta. A po presudi samih Francuza.
U kategoriji bijelih vina pobijedio je kalifornijski chardonnay berbe 1973., koji je proizveo kalifornijski vinar hrvatskog podrijetla Miljenko Mike Grgić. U kategoriji crnih vina kalifornijski je cabernet sauvignon Warrena Winiarskog pobijedio crna vina francuskog Bordeauxa.
Nakon ove pariške presude ništa više na vinskom globusu nije bilo isto. Neprikosnoveni Francuzi prvi su put pobijeđeni, a kalifornijsko je vinarstvo započelo veliki uzlet na sam vrh svijeta. Zbog toga je Amerikancima važna i dragocjena boca chardonnaya Miljenka Grgića.
O pariškoj presudi napisano je nekoliko knjiga te su u Hollywoodu snimljena dva filma. Kad sam prije nekoliko godina zapitala Miljenka Grgića tko njega glumi u filmu, odgovorio mi je uz smijeh: “Ne znam, nisam ni pitao!”
Ni sanjati se nisam usudio
Kad su ga nedavno obavijestili da je njegovo vino u ovom prestižnom odabiru 101 stvari koja je Ameriku učinila Amerikom, Miljenko Grgić izjavio je za američke medije: “Dok sam rastao u malom selu Desne u Hrvatskoj, nikad se nisam usudio ni sanjati da bi se moje vino moglo naći u nekom muzeju uz bok američkoj Deklaraciji o neovisnosti, ili u istome muzeju u kojemu je Nikola Tesla, poznati genijalni izumitelj koji je također iz Hrvatske.
Kad sam ja došao u Sjedinjene Države, mislio sam da sam najsretniji čovjek na svijetu jer je moj san da proizvodim vino u Kaliforniji postao stvarnost. Ovo daleko nadilazi i najveće moje snove.”
A ekskluzivno za Slobodnu Dalmaciju Miljenko Grgić, i u svojoj 91. godini još pun poleta, energije i vedrine, prije nekoliko mi je dana kazao: “Iznimno sam ponosan što su čak dva čovjeka s prostora moje male Hrvatske, Tesla i ja, toliko pridonijela Americi da se njihova djela nalaze u odabiru 101 najvažnije stvari njezine povijesti.”
/slobodnadalmacija.hr
