O ovoj temi razgovarali smo s agronomom Markom Bilićem iz Ljubuškog, koji nas je već na početku razgovora upozorio na to kako je potrebno obratiti pažnju na vremenske uvjete kada se obavljaju radovi u vinogradu.
Posljedice rane i kasne rezidbe
„Kada obavljamo rezidbu pupova moramo imati na umu da temperatura ne smije biti niža od –15 °C, a prilikom rezidbe koja se odnosi na drvo loze temperature mogu dosezati i do -25 °C. U Hercegovini se obično rezidba obavlja u veljači, a u nekadašnja vremena radovi u vinogradu počeli bi poslije blagdana sv. Vinka. Vrlo rana, ali i kasna rezidba ima određene posljedice, što može dovesti do kasnijeg pupanja ili kasnijeg dozrijevanja grožđa“, kazao je Bilić za Dnevni list.
U razgovoru s vinogradarima često napominje kako se rezidbom određuje što se želi postići tijekom jedne vinogradarske godine – kvaliteta ili kvantiteta grožđa po jednom trsu.
„Ako vinovoj lozi prilikom rezidbe smanjimo broj pupova na taj način ćemo dobiti kvalitetno grožđe te u konačnici bolje vino, a povećanjem broja pupova dobivamo na većoj količini grožđa po jednom trsu. Poznato je da se na našem području primjenjuje nekoliko oblika rezidbe vinove loze, ovisno od sorte koja zahtijeva kraći ili duži rez. Mnogi smatraju ako je debljina roga veća, odnosno deblja, da će dati veći rod, što može imati i suprotno djelovanje. Naime, takav rog ima više proširenih provodnih snopova i može doći do lakšeg smrzavanja pri niskim temperaturama. Opće pravilo rezidbe za gyjot-ov dvokraki i jednokraki uzgoj je to da se s trsa odstranjuju prošlogodišnji lucnjevi u potpunosti, dok se s prošlogodišnjeg prigojnog reznika donja rozgva reže na 2 pupa, a gornja na lucanj od oko 10 pupova. Kod rezidbe uvijek trebamo paziti da ne stvaramo velike rane na trsu, jer kroz ranu ulaze razne bakterije, gljivice, voda... Kako ne bi došlo do infekcija, poželjno je rane premazati voćarskim voskom. Također, pravilno vezivanje lucnjeva uz armaturu žice jako je važno za rast mlaza, lakše polijevanje te pljevidbu. Kao posljednja radnja u zimskom razdoblju u vinogradu je polijevanje. Dovoljno je to uraditi dvaput, pri čemu možete koristiti crveno ili plavo ulje, kao i neke od bakarnih preparata: Leram hi bio, Blue bordo, Nordix… Svi ovi preparati koriste se u većoj koncentraciji kod zimskog polijevanja vinove loze, stoga preporučujem savjetovanje s agronomima oko načina primjene i količine“, istaknuo je Bilić.
Polijevanje vinove loze
Prvo polijevanje, nadalje je dodao, preporučuje se odmah iza rezidbe, a drugo prije otvaranja pupa, kako bi se smanjila količina crne pjegavosti u vinogradima.
„Primjenjujte gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija, kao što su: 7-14-21, 8-20-30, 6-12-24 te kombinirana mineralno-organska i konjsko-goveđa peletirana gnojiva koja služe kao dodatni pojačivači. Sve savjete i informacije vezane za rezidbu, gnojidbu i zaštitu možete potražiti od agronoma u poljoprivrednim ljekarnama MateCommerce u Ljubuškom i Čitluku te Agrikultura u Domanovićima i Mostaru“, zaključio je Bilić.
Piše: Antonela Marinović Musa
