Koristit će se u svrhu standardizirane procjene komunikacijskih vještina, interakcije, igre i sveukupnog općeg ponašanja pojedinaca (od 12 mjeseci do odrasle dobi) kod kojih postoji sumnja na poremećaj iz spektra autizma.
Procjenu će vršiti Tatjana Vasilj Zelić, prof. rehabilitator, koja je prije početka primjene ovog protokola prošla predviđenu edukaciju u Nakladi Slap u Zagrebu.
„Zlatni standard“ u dijagnostici
„ADOS-2 je dijagnostički opservacijski protokol koji predstavlja „zlatni standard“ u dijagnostici poremećaja iz spektra autizma. Kada kažemo „zlatni standard“, to podrazumijeva da se radi o dijagnostičkom postupku koji je neizostavan u suvremenom, modernom procesu dijagnostike poremećaja iz spektra autizma. Primjena ADOS-2 protokola provodi se kroz igru i zadatke koji su za ispitivača strukturirani i pažljivo osmišljeni, kako bi ispitivač iz te igre mogao dobiti sve potrebne podatke. Za dijete je taj proces zabavan i prirodan. Ono ne osjeća da je pod pritiskom procjene, nego se opušteno igra i na taj način može pokazati sve svoje potencijale. Tijekom igre promatramo i bilježimo sve ono što nam je važno za dijagnostiku autizma: kontakt očima, pokaznu gestu, djetetov govor, socijalnu interakciju, dijeljenje emocija i tako dalje. Za stariju populaciju, koja je verbalna, dobar dio procjene odnosi se na „neobvezni” razgovor o različitim temama“ pojasnila je Vasilj Zelić proces procjene.
Nadalje je istaknula kako je jako važno da roditelji znaju kako rezultat procjene ne znači donošenje konačne dijagnoze.
„Iako je ADOS-2 neizostavan i iznimno važan postupak u procesu suvremene dijagnostike poremećaja iz autističnog spektra, on nije dostatan za donošenje dijagnoze. Za donošenje dijagnoze potrebna je još i procjena od više stručnjaka (neuropedijatar, edukacijski rehabilitator, logoped, psiholog…), usklađivanje s dijagnostičkim kriterijima iz priručnika MKB-11 ili DSM V te zaključno mišljenje dječjeg psihijatra“, kazala je Vasilj Zelić.
Rani znakovi autizma
Na upit koji su rani znakovi autizma kod male djece i kada je potrebno potražiti pomoć stručnjaka, naša sugovornica je naglasila kako je to najčešće izostanak kontakta očima, izostanak pokazne geste kažiprstom, neodazivanje na ime, kašnjenje u govornom razvoju…
„Nekada djeca počnu govoriti neke riječi, zatim prestanu. Pojavljuju se neobični pokreti ruku i mimika lica (stereotipije). Dijete počinje pokazivati neobične interese i rutine (npr. redanje životinja) i burno reagira kada mu se prekine ta rutina. Dva djeteta s autizmom mogu biti potpuno različita. Svi ovi simptomi mogu se pojavljivati u većoj ili manjoj mjeri, u različitim kombinacijama i mogu se očitovati kroz različita ponašanja od kojih neka ovdje nisu ni navedena, a mogu se svesti pod tri glavne značajke autizma: poremećaj komunikacije, socijalne interakcije te pojava ograničavajućih i ponavljajućih ponašanja. Autizam pogađa dječake četiri puta češće nego djevojčice, a roditelji najčešće ne potraže pomoć na vrijeme zbog mita da su dječaci lijeni i da kasnije progovaraju. Jako je važno odbaciti taj mit i potražiti stručnu pomoć čim roditelj posumnja da nešto nije u redu“, zaključila je Vasilj Zelić.
Kažimo i to kako je za narudžbu za ADOS-2 testiranje u Domu zdravlja Ljubuški potrebna uputnica od nadležnog pedijatra te nalaz jednog od stručnjaka – neuropedijatra, dječjeg psihijatra, rehabilitatora, psihologa ili logopeda, na kojem je indicirana spomenuta dijagnostička procjena.
Piše: Antonela Marinović Musa / Dnevni list
