U SAD-u postoji izraz za ovu feno fazu - budbreak. Postoji bojazan da ne dođe do ranog proljetnog mraza, s obzirom na dosadašnje klimatske uvjete, a to su nadprosječne mjesečne temperature koje su vladale u siječnju i veljači.
Do sada je orezano više od 90% vinograda, međutim za neke vinograde rezidba će biti upitna iz objektivnih i subjektivnih razloga. Nama u susjedstvu, u Vrgorcu ili drugdje, vinogradi su još pod vodom uslijed nadprosječnih oborina i rezidba bi mogla potrajati do 15. travnja. Vinogradarsko - vinarska proizvodnja kod nas pa i u svijetu je u stagnaciji, što pokazuju i podaci prezentirani na zadnjem vinarskom kongresu održanom u Bukureštu u 2013. godini. Europa kao najveći svjetski proizvođač, potrošač, uvoznik i izvoznik vina u zastoju je preko 65%. Donesen je program ne sadnje novih vinograda u razdoblju od 2013. do 2015. godine. Susjedna Hrvatska je prijavila po Akordu 30000 ha vinograda, a BiH treba uskladiti svoje propise s EU propisima iz oblasti vinarstva. BiH sudjeluje svega 0.1% u svjetskom vinarstvu, a nema naznaka da bi se ovaj iznos povećao. Potrošnja vina je značajno opala što pokazuju izneseni podaci na kongresu, ako usporedimo 2012. sa 2011. godinom za vodeće vinogradarsko vinarske zemlje: Francuska za 12%, Španjolska 34% te Italija 24%. Podatke za 2013. još nemamo. Prema tome, sadnja novih vinograda kod nas morat će sačekati bolje dane. Međutim, Hercegovina s 3500 ha ili BiH s 4500 ha ne očekuje značajni pomak, barem dok vlada trenutna besparica. Ljubuški je 2012. godine obilježio 100. godina voćno - loznog rasadnika, u kojem je 1912. godine formiran rasadnik voćno loznih sadnica.
Vinova loza pripada porodici Vitace, a rodu Vitis s ukupno pripadajućih 60 vrsta diljem svijeta. Postoje vrste koje se ne orezuju, a prisutne su u Iranu ili Afganistanu. Međutim, naša loza je Europska - Vitis vinifera u kojoj ima oko 10000 sorti. Još su stari Rimljani govorili o rezidbi koja ima za cilj veće i kvalitetnije prinose u cilju kvalitete vina. Genetski, loza kao povijuša u početku je rasla u šumi gdje bi se penjala uz stabla i nije se orezivala. Postoje i brojna istraživanja ne orezivanja vinove loze u cilju ispitivanja rodnosti i kvalitete vina. Danas se, također, može ponegdje vidjeti pojedine vinograde koje se ne orezuju, ali se također sabire rod s takvih trsova. Takvi vinogradi su bez zaštite od bolesti.
Ovo su samo rijetki primjeri, a svakako je potrebno orezivati vinograde u cilju bolje kvalitete grožđa i vina. Bog nam je dao zemlju i sve biljke i životinje na njoj da pravilno gospodarimo. Izaija u Bibliji upozorava preko „Pjesan o vinogradu".
PJESAN O VINOGRADU
Zapjevat ću svojemu dragome,
pjesmu svog ljubljenog njegovu vinogradu.
Moj je dragi imao vinograd
na brežuljku rodnome.
Okopa ga, iskrči kamenje,
posadi ga lozom plemenitom.
Posred njega kulu on podiže
i u nj tijesak metnu.
Nadaše se da će uroditi grožđem,
a on izrodi vinjagu.
Sad, žitelji jeruzalemski
i ljudi Judejci,
presudite izmeđ' mene
i vinograda mojega.
Što još mogoh učiniti za svoj vinograd
a da nisam učinio?
Nadah se da će uroditi grožđem,
zašto vinjagu izrodi?
No sad ću vam reći
što ću učiniti od svog vinograda:
plot ću mu soriti da ga opustoše,
zidinu razvaliti da ga izgaze.
U pustoš ću ga obratiti, ni obrezana ni okopana,
nek' u drač i trnje sav zaraste;
zabranit ću oblacima
da dažde nad njime.
Vinograd Jahve nad Vojskama
dom je Izraelov;
izabrani nasad njegov
ljudi Judejci.
Nadao se pravdi, a eto nepravde,
nadao se pravičnosti, a eto vapaja.
Mr. sc. Branko Rogić/Bolji Ljubuški
