Kvaliteta obrazovanja u velikoj mjeri utječe na IQ rezultate, odnosno niži prosjek IQ više ukazuje na loš pristup kvalitetnom obrazovanju, a ne na urođenu inteligenciju. Takođe, uvjeti testiranja utječu na rezultate; bogatije zemlje imaju veće šanse da priušte bolje testiranje.
- Moja namjera sa mapom nije bila reklamnog karaktera ili izrugivanje bilo koje zemlje. Upravo sam stvorio vizualizaciju statističkih podataka na osnovu visoko citiranog nanstvenog rada, kao što sam uradio za desetine drugih karata – kaže autor ovog istraživanja, prenosi jakubmarian.com.
Ispravno pitanje koje se nameće je – Što možemo učiniti da se pomogne zemljama koje imaju loše obrazovne sustave?
Lin i Vanhanen koji su radili istraživanja o inteligenciji koriste ne samo mjere koje su dostupne u odgovarajućim zemljama za testiranje IQ, već i, u velikoj mjeri, različita istraživanja standardizirane procjene učenika.
Zbog kontroverze koja okružuje Balkan, provjerena je statistika i Lin i Vanhanen su otkrili brojčanu (ili tipografsku) grešku u slučaju Bosne i Hercegovine, koja je sada ispravljena. Podaci za ostatak Balkana slažu se sa raspoloživim PISA i TIMSS istraživanjima.
Kosovo je shvaćeno kao dio Srbije, a Krim kao dio Ukrajine za potrebe ove statistike. Rinderman procjenjuje podatke za nekoliko zemalja, koji su prvobitno bili na karti i ti podaci su sada bezvrijedni.
Prema mapi Europe kada je istraživanje inteligencije u pitanju, može se vidjeti da se Bosanci i Hercegovci nalaze na neslavnoj poziciji i da su među glupljima u Europi.
Dnevni avaz
