Administrativno gledano, radi se o prostoru površine 6,220.835 m četvornih s 381 žiteljem, prema popisu iz 1991. Taj broj danas je sigurno veći zbog širenja naselja u novoj poslovnoj zoni prema Hrašljanima i Cernu. Bez obzira što se iz Mostarskih Vrata nije iselilo puno žitelja (u prošlom stoljeću oko 29), depopulacija je i ovdje ostavila traga. Tako je po popisu 1961. u Mostarskim Vratima bilo 511 stanovnika, pa je taj broj spao na 381 u popisu iz 1991. Najniža točka u naselju je 140 m, a najviša je 397 m.
Mostarska Vrata imaju tri groblja. Staro groblje u u središtu naselja, Novo groblje blizu ceste Mostarska Vrata - Radišići i Pravoslavno groblje pod Jurjevicom. Na starom groblju pokopani su pripadnici rodova: Barbarić, Bojka, Boras, Bošnjak, Brbor, Ćurlin, Devčić, Dujmović, Dugandžić, Dževlan, Elez, Farkaš, Grlušić, Kordić, Lučić, Majić, Marinović, Miloš, Nuić, Primorac, Rogić, Plisić, Tomić i Vujičević.
Na Novom groblju pokopani su: Bošnjak, Ćorić, Grgić, Stanić i Tomić.
Sudeći po oronimu Jurjevica u M. Vratima bilo je nekad rašireno štovanje sv. Jure, ratničkog sveca, koje se proširilo po mjestima gdje su nekad bila starohrvatska poganska svetišta. Novopodignuta grobljanska crkva u M. Vratima posvećena je sv. Juri. Na lokalitetu Drini nalazila se stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila, izgrađena na barovitu i podvodnu terenu, pa je rano oštećena. Porušena je do temelja u ratnom vrtlogu 1992. Iz nje su 2003. izvađene moći i prenesena u manastir Žitomislić.
Brojne kamene gomile iz brončanog doba rasute su po brdskim kosama Mostarskih Vrata. Nekada ih je bilo i do stotinu, danas ih je veći broj devastiran, bilo u traganju za blagom bilo u bagerskim naletima. Istražene su samo četiri manje u poslovnoj zoni Mucić company. Zanimljiv je niz od 18 gomila, jednom manjom gradinom i promatračnicom duž brda Osoja, sa sjeverne strane Buturovice. Na vrhu Jurjevice poznata je u arheološkoj literaturi gradina s ostacima fortifikacijskoga sustava od suhozida, opsega oko 300 m oko trokutaste zaravni, sa zidovima ponegdje sačuvanim do visine 1,5 m. Od nje se prema istoku rubom brda proteže niz gomila, koji se uz prometnicu Ljubuški - Čapljina nastavlja do Neretve.
Iz antičkoga doba u Mostarskim Vratima postoje brojni ostaci i spomenici. Ispod Jurjevice prema Pregrađu vjerovatno se prostiralo naselje rimskih veterana Pagus Scunasticus. Na predjelu Podjurjevice u suhozidnim međama vidi se dosta obrađenih kamenih kvadera. Nađe se i ulomaka opeke i crijepa. U gornjem dijelu plodne udoline nalazi se više zidanih bunara, a jedan se naziva "Bunar sv. Jure". Pored njega i danas se nalazi poklopac rimskoga sarkofaga, koji je dugo složio kao pojilo za stoku. Ima dimenzije 2,20x0,80 m, s profiliranim timpanom u obliku nedovršene rozete. Svojedobno je pronađen u Podjurjevici brončani novčić cara Proba iz 3. st. Sva je prilika da se na tom prostoru nalazila manja villa rustica. Znatno zanimljiviji je recentan nalaz zlatnika cara Nerona, ali u sekundarnom položaju u materijalu za nasipanje, lijevo od ceste Tikiruša-Cerno. U srpnju 2005. na lokalitetu Drini ispod Jurjevice Vinko Nuić je pronašao nekoliko rimskih kamenih ulomaka, od kojih je najvrjedniji natpis u čast boga Libera. Na kamenom kvaderu 33x20x26 cm urezan je natpis SACRUM LIBERO PATRI (Posvećeno ocu Liberu). Riječ je o žrtveniku koji je bio posvećen bogu Liberu, čiji je uobičajeni atribut Pater (Otac). Njegov kult posebice su širili rimski vojnici, a bio je zaštitnikom vina i veselja. Na Gračinama u Humcu spominje se hram u njegovu čast.
U blizini zadružnoga doma nalazi se vrelo Sarnač. Podatak da su kod samoga vrela u zid ugrađeni ulomci biliga, nema danas potvrde na terenu.
Na jugoistočnoj padini Buturovice u Mostarskim Vratima, blizu puta koji vodi prema Starome Gradu, nalazi se Lalića kula iz 18. stoljeća. Dimenzije su joj u osnovi 6,08x6,45 m, ima prizemlje i dva kata, s krovom od kamenih ploča. Ima i 13 puškarnica, od kojih je dio zazidan. Dugo je bila u vlasništvu obitelji Lalić, a 2010. proglašena je nacionalnim spomenikom kulture.
Mr. sc. Radoslav Dodig
