Izgrađen je od tvrdog i tesanog kamena, sada na četiri luka.  Prije oko sto godina drvene grede i daske skinute su i zamijenjene, uređen je makadamski put. Kavazbašin most sagradio je posljednji hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović Stočević, vjerojatno u prvoj polovici vezirovanja od 1833. do 1842. godine.

Za 19 godina suverenog vladanja od 1833. do 1851. godine Ali-paša je silom i milom naučio Hercegovce redu i radu. Imao je neograničenu vlast i ponašao se kao mali sultan. Iako je promicao privredni razvoj Hercegovine iz osobnih interesa, postigao je rezultate egzistencijalno značajne za sve svoje podanike. Uveo je gajenje maslina, murvi, svilene bube, pamuka, kukuruza, krumpira, duhana, limuna, naranče, krčio je bare i močvare... Neradnici su u Ali-pašino vrijeme loše prolazili, a vrijedni su se, prisilno, radeći od rane zore do mrkle noći na isušivanju polja i prokopavanju kanala, mogli od paše nadati dostojnoj nagradi. Kasimu Gujiću je stogodišnji Matešina Mišetić 1936. godine tvrdio da je Ali-pašina uprava u ljubuškom kraju bila pravedna.

Ratimir, dopisnik " Osvita " iz Klobuka, u kolovozu 1901. godine navodi da se glavni radovi na uređenju rijeke Trebižata do Klobuka privode kraju i da bi trebalo izgraditi most između Klobuka i Vitine, a Kavazbašin most popraviti:
"Dragi gospodine uredniče, domalo će se ovdje svršiti glavni, ali i liepi rad oko uređenja rieke Trebižata do Klobuka. Ima gotov mjesec i po, što tu radi svaki dan oko pet stotina ljudi, a gdjekad ih je radilo i do sedam stotina. Sada se radi uz klobučko polje.
Ugodno je slušati gdje po sedri stoji rika dinamita. Dao bog da se i drugdje po ugroženim mjestima od poplave u našim zemljama počele uređivati neke za opću dobrobit mile nam domovine.
Čuje se, a tko zna je li istina, da između Klobuka i Vitine neće biti most, a bio bi potreban kako se očito vidi, jer je na Mlade daleko, a Kavazbašin most i jest u jednu s neruke, a u drugu najpogibeljniji. S toga bi trebalo oba ,jer su potrebna; i onaj stari popraviti, a i novi izgraditi ". * fra Martin Mikulić (1841.-1912.), latinista, erudita, povjesničar, daroviti pripovjedač. U svoje pripovjetke vješto i originalno je pretočio narodne predaje i tradicionalna usmena kazivanja o životnoj svakodnevnici ljudi ljubuške nahije i Bekije.

Autor Dr. Halid Sadikovic/ljubusaci.com