Rimski vojni kompleks na lokalitetu Gračine, u Humcu kod Ljubuškoga, izgrađen je u 1. st. po. Kr., najvjerojatnije u doba cara Tiberija. Njegova namjena ponajprije je imala strateško-obrambenu ulogu: zaštitu doline rijeke Neretve i područja kolonije Narone.

Naselje Vojnići prostire se u sjeverozapadnom dijelu općine Ljubuški, između Veljaka, Klobuka, Dola i Šipovače, petnaestak kilometara udaljeno od Ljubuškoga.

U sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine smjestila se Šipovača, neposredno uz samu granicu s Republikom Hrvatskom.
Na površini od 7,88 četv. km prema popisu iz 1991. živjelo je 623 stanovnika. Danas je taj broj niži, možda četiristo žitelja, kako bilježi Župni ured Šipovača. Mjesto se dijeli na zaseoke Banja (oko 130 st.), Velika Šipovača (oko 170 st. ) i Mala Šipovača (oko 100 st.).

Dana 15. svibnja 1906. godine u Ljubuškom je izbila pobuna radnika Duhanske stanice. Radnici su se okupili pred "Velikim vratima" (glavnim ulazom u Duhansku stanicu) ali su odbili ući i obavljati svoje poslove. Iako je direktor Duhanskog otkupnog ureda Trščik naredio da se otvore vrata, nitko od okupljenih nije htio ući. Nezadovoljni radnici su potom zatvorili sve radnje u gradu i gradski hotel te naposlijetku zauzeli sve prostorije i magazine Duhanske stanice.

Naselje Veljaci, smješteno u sjeverozapadnom dijelu ljubuške općine, prostire se na 9.577 četvornih km, s najvišom točkom od 387 m i najnižom od 76 m. U osam zaselaka: Matići, Krstina, Radića mahala, Srida sela, Gorica, Brdo, Oklade i hambar, prema popisu pučanstva iz 1991. živjelo je 1218 žitelja. Glavne komunikacije su regionalna cesta R-422 Vitina-Veljaci-Orahovlje, te međumjesne ceste Veljaci-Šipovača i Veljaci-Klobuk. Uz sjevernu i zapadnu granicu prema Vitini i Otoku teče rijeka Mlade.

Između Otoka i Vašarovića, na lijevoj obali Mlada (Trebižat), smjestio se Grabovnik, selo s 2.199.604 m četvornih površine i s 396 stanovnika (popis 1991.). Dijeli se na Otunj i Grabovnik. Najniža kota je 72 m,a najviša 100 m.

Na jugoistočnom dijelu ljubuške općine, uz magistralnu cestu M6 Imotski - Čapljina, smjestilo se naselje Studenci, s površinom od 11.860 četvornih km, najviša kota 187, najniža 26,1190 stanovnika (popis 1991.) u četiri zaseoka: Glavica, Donji Studenci, Gornji Studenci i Trseljevina. Okosnicu naselja čini Studenačko polje i rijeka Studenčica, koja se hrani vodama iz Vrila (prosječna dotoka o,82 kubna metra u sekundi).

Vitina se prvi put spominje u jednom turskom vlaškom defteru s kraja 15. ili poč. 16. st., i to kao selo u kojemu je popisano 22 oženjena i  12 neoženjena Vlaha. Kasnije se spominje u sumarnom popisu Hercegovine sredinom 16. st., i to s prihodom od 160 akci, u timaru Ahmeda, sina Nesuha, posadnika tvrđave Vrgorac. Godine 1599. u župi Veljaci navode se sela Futica (današnja Utvica) i Vina, vjerojatno baš Vitina, jer je nabrojana između Utvice i Proboja.